Održana 16. sjednica Nacionalnog vijeća za razvoj ljudskih potencijala u drugom mandatu

U Ministarstvu znanosti, obrazovanja i mladih 4. srpnja 2025. u virtualnom okruženju putem ZOOM platforme održana je 16. sjednica Nacionalnog vijeća za razvoj ljudskih potencijala u drugom mandatu (u daljnjem tekstu: Nacionalno vijeće).

1. Usvajanje Prijedloga dnevnog reda 16. sjednice Nacionalnog vijeća 
2. Usvajanje Prijedloga zapisnika s 15. sjednice Nacionalnog vijeća  
3. PLA za visoka učilišta o povećanju pristupa visokom obrazovanju priznavanjem prethodnoga učenja u visokom obrazovanju (Erasmus+ darovnica za nacionalnu točku za EQF)
4. Potencijal stručnih kratkih studija (Bologna short-cycle) za povećanje stope osoba s visokim obrazovanjem i usklađivanje s potrebama tržišta rada 
a) Prezentacija o iskustvima država članica EU, statusu stručnih kratkih studija u RH i preporukama OECD-a (Ministarstvo znanosti, obrazovanja i mladih)
b) Podizanje svijesti poslodavaca o stručnim kratkim studijima – rasprava  
5. Praćenje osnivanja i rada sektorskih vijeća
6. Razno.

Članovi Nacionalnog vijeća razmotrili su planirano događanje o priznavanju prethodnog učenja u visokom obrazovanju. Istaknuto je da bi se događanje, financirano iz Erasmus+ projekta, održalo s primjerima dobre prakse i sudjelovanjem europskih stručnjaka. Događanje bi poslužilo kao temelj za nacionalno izvješće o provedbi Preporuke Vijeća EU o vrednovanju neformalnog i informalnog učenja (rok lipanj 2027.) koje bi se pripremilo uz suradnju s Upravom za odgoj i obrazovanje. Predložen je kraj rujna 2025. U raspravi je naglašena potreba snažnijeg usmjeravanja sustava na odrasle polaznike te korištenja priznavanja ishoda učenja stečenih radom. 
Posebno su istaknuti stručni kratki studiji (eng. short cycle) kao instrument povećanja pristupa visokom obrazovanju. Ukratko su prezentirani nalazi upitnika podskupine za kvalifikacijske okvire u okviru Skupine za praćenje Bolonjskog procesa. Upitnik je ispunilo 27 zemalja. Pristupi kvalifikacijama na EQF razini 5 razlikuju se između sustava visokog i strukovnog obrazovanja. Nazivi i obujam kvalifikacija znatno variraju među zemljama, od 30 do 180 ECTS bodova. Uvjeti upisa najčešće predviđaju završeno srednjoškolsko obrazovanje. Većina zemalja navodi da su te kvalifikacije prepoznate na tržištu rada i da omogućuju nastavak obrazovanja, a najzastupljenija su područja poslovanje, inženjerstvo te informacijske i komunikacijske tehnologije. Radna skupina preporučuje da se stručni kratki studiji uvode samo kada postoji jasna potreba tržišta rada.

Zaključeno je da se Nacionalno vijeće elektroničkom poštom obrati Hrvatskoj obrtničkoj komori (HOK-u) i Hrvatskoj udruzi poslodavaca (HUP-u) s prijedlogom zajedničkog događanja za poslodavce, uz promociju stručnih kratkih studija, prikupljanje podataka o upisima i završnosti te kontinuiranu komunikaciju s visokim učilištima. Naglašena je i potreba jasnog informiranja o uvjetima prelaska na više razine studija u skladu sa zakonodavstvom.
Izviješteno je o radu sektorskih vijeća, odnosno da su dostavljene preporuke za izmjene Nacionalne klasifikacije zanimanja, a da u nastavku godine slijedi analiza standarda zanimanja i njihov utjecaj na upisnu politiku, o čemu će se raspravljati na jednoj od idućih sjednica.