Održana godišnja konferencija Nacionalnog vijeća za razvoj ljudskih potencijala pod nazivom Pridonosi li Hrvatski kvalifikacijski okvir prilagodbi obrazovnog sustava izazovima digitalne i zelene tranzicije?

U sklopu Europske godine vještina i povodom deset godina provedbe Hrvatskog kvalifikacijskog okvira, Nacionalno vijeće za razvoj ljudskih potencijala (u daljnjem tekstu: NVRLJP) uz podršku Ministarstva znanosti i obrazovanja (u daljnjem tekstu: MZO) održalo je u srijedu, 6. prosinca 2023., u prostorijama MZO-a godišnju konferenciju pod nazivom Pridonosi li Hrvatski kvalifikacijski okvir prilagodbi obrazovnog sustava izazovima digitalne i zelene tranzicije?.

Sudionike godišnje konferencije pozdravila je mr. sc. Loredana Maravić, predsjednica NVRLJP-a i predstavnica Ministarstva znanosti i obrazovanja u NVRLJP-u. Konferencijom se obilježava deset godina provedbe Hrvatskoga kvalifikacijskog okvira (dalje u tekstu: HKO) u Hrvatskoj koji je pokrenuo brojne promjene u sustavu kvalifikacija u Hrvatskoj i svakodnevno služi za postizanje relevantnosti, transparentnosti i kvalitete kvalifikacija na svim razinama. NVRLJP, kao strateško tijelo u primjeni HKO-a, organiziralo je ovu konferenciju kao platformu za raspravu o mnogim aktualnim temama vezanima za obrazovanje i tržište rada te priliku za uključivanje i šire publike u rasprave koje se odnose na današnju ulogu HKO-a u obrazovnom sustavu.

U prvom dijelu konferencije održana su plenarna predavanja pod temom Vještine budućnosti kao preduvjet digitalne i zelene tranzicije – prilike i izazovi. Izv. prof. dr. sc. Mislav Balković, dekan Visokog učilišta Algebre, predstavio je ciljeve Strategije digitalne Hrvatske 2023 te preporuke kako postići ostvarenje ciljeva i dostizanja zadane brojke kvalificiranih IKT stručnjaka do 2023. godine.  Gđa Nataša Batur, people and culture director Amelicor grupe d.o.o., prikazala je s kojim se aktualnim izazovima poslodavci trenutno susreću i na koji način nastoje odgovoriti na izazove (na primjer: raditi na razvoju interdisciplinarnosti, poticati razmjenu znanja i iskustva zaposlenika, raditi na razvoju komunikacijskih vještina i slično). Prof. dr. sc. Vedran Bilas, dekan Fakulteta elektrotehnike i računarstva Sveučilišta u Zagrebu, predstavio je na koji se način Fakultet elektrotehnike i računarstva nosi s izazovima digitalne tranzicije  te je naglasio kako je izuzetno bitna suradnja cjelokupnog sustava, od srednjih škola, poslodavaca, visokih učilišta te državnih tijela, kako bi se postigli zadani ciljevi.

U drugom dijelu konferencije održane su dvije panel rasprave. Prvu panel raspravu moderirao je g Mario Vučić, pomoćnik ravnatelja za razvoj obrazovanja odraslih Agencije za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih, pod nazivom Primjer primjene HKO-a u praksi na lokalnoj i regionalnoj razini. Svoja iskustva međusobne suradnje različitih sektora u primjeni alata HKO-a iznijeli su dr. sc. Andrej Kristek, ravnatelj i voditelj Regionalnog centra kompetentnosti Ugostiteljsko-turističke škole Osijek, dr. sc. Marin Seleš, ravnatelj Pučkog otvorenog učilišta Osijek, g Albin Smiljan, predstavnik Restorana Vinarije Josić, te gđa Vesna Anđelić, pomoćnica ravnatelja za razvoj strukovnog obrazovanja Agencije za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih.

Drugi panel pod nazivom Doprinos visokih učilišta jačanju ljudskih potencijala razvojem vještina budućnosti moderirala je mr. sc. Emita Blagdan, pomoćnica ravnateljice za međunarodnu suradnju. Na panelu su sudjelovali izv. prof. dr. sc. Renata Geld, Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, doc. dr. sc. Lada Radin, dr. med. vet., Veterinarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, izv. prof. dr. sc. Danko Markovinović, Sveučilište Sjever, te Aleksandar Gavrilović, direktor studija za razvoj videoigara Gamechuck. Predstavljeni su primjeri dobre prakse međusobne suradnje poslodavaca te visokih učilišta koji su doveli do stvaranja relevantnih i tržištu potrebnih obrazovnih programa.

U oba panela predstavnici poslodavaca naglasili su da je ključ međusobna suradnja tržišta rada i obrazovnog sektora u izradi i provedbi obrazovnih programa koji će rezultirati s kvalificiranom radnom snagom, a upravo tome i služe alati HKO-a. Naglašeno je i da se ne smije zaboraviti na cjeloživotno učenje u čije svrhe se izrađuju i programi za stjecanje mikrokvalifikacija.

Na kraju konferencije zaključeno je da je HKO osnažio suradnju dionika u području obrazovanja i  rada. Visoka učilišta osiguravaju da osobe s diplomom imaju kompetencije potrebne za sadašnje i buduće tržište rada, a poslodavci trebaju samostalno ili u suradnji s obrazovnim ustanovama, izraditi i izvoditi programe za stjecanje potrebnih vještina.