ČESTA PITANJA I ODGOVORI

OPĆENITA PITANJA O HRVATSKOME KVALIFIKACIJSKOM OKVIRU (HKO-u)

FAQ

Koja je svrha HKO-a?

Svrha HKO-a je reforma cjelokupne obrazovne vertikale odnosno ostvariti bolje povezivanje obrazovnog sektora s tržištem rada. To će se osigurati metodološkom tranzicijom s prijenosa znanja k ishodima učenja uz standarde verifikacije, osiguravanje mjerljivih rezultata i osiguravanje kvalitete obrazovanja.

Koji je odnos HKO-a prema cjeloživotnom obrazovanju?

HKO teži razvoju temeljnih vještina za cjeloživotno učenje te naglaskom na prepoznatljivosti zanimanja i kvalifikacija potiče neprestano usavršavanje i cjeloživotno obrazovanje.

Kakav je odnos HKO-a s politikama na EU razini?

Razvoj HKO-a slijedi iz preporuka Vijeća Europske unije (2008.) i ministarskog priopćenja 47 zemalja članica Europskoga prostora visokog obrazovanja iz Bukurešta (2012.) koji žele osigurati kvalitetu u Europskome prostoru visokog obrazovanja upravo razvojem nacionalnih kvalifikacijskih okvira.

Koji su ključni dionici u implementaciji HKO-a u Republici Hrvatskoj?

Ključni dionici su: Ministarstvo znanosti i obrazovanja, Ministarstvo rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike, Agencija za odgoj i obrazovanje, Agencija za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih, Agencija za znanost i visoko obrazovanje, Nacionalno vijeće za razvoj ljudskih potencijala (NVRLJP) uz sektorska vijeća i povjerenstva.

Je li primjena HKO-a obvezna?

Primjena HKO-a nije obvezna u Hrvatskoj. Naime, HKO je zamišljen kao reformski i transformacijski instrument odnosno kao poluga postupnog i kontinuiranog uvođenja promjena u obrazovni sustav u RH s ciljem njegova unaprjeđenja, uz trajno poticanje prilagođavanja i izvrsnosti obrazovnih programa. Međutim, obrazovne institucije same će odlučiti o primjeni HKO-a, koji će zatim morati dosljedno provesti i osigurati njegovu kvalitetu ako se odluče za primjenu. Ipak, glavna namjera primjene HKO-a je da institucije, s obzirom na potražnju učenika/studenata za priznatim standardima kvalifikacija/zanimanja primjenjivih na tržištu rada, same implementiraju HKO, za što su im na raspolaganju i sredstva EU-a.

Koja je razlika između Europskoga kvalifikacijskog okvira za cjeloživotno učenje (EQF) i kvalifikacijskoga okvira Europskoga prostora visokog obrazovanja (QF-EHEA)?

Europski kvalifikacijski okvir za cjeloživotno učenje(engl. European Qualifications Framework for Lifelong Learning - EQF) je instrument uspostave razina kvalifikacija radi prepoznavanja i razumijevanja kvalifikacija između nacionalnih kvalifikacijskih okvira. Kvalifikacijski okvir Europskoga prostora visokog obrazovanja (engl. Qualifications Framework for the European Higher Education Area, QF-EHEA) instrument je uspostave razina kvalifikacija u sustavu visokog obrazovanja radi prepoznavanja i razumijevanja kvalifikacija između nacionalnih kvalifikacijskih okvira Europskoga prostora visokog obrazovanja. Dakle, razlika je u sektoru obrazovanja s obzirom na to da se QF-EHEA fokusira na visoko obrazovanje.

Na koju razinu Europskoga kvalifikacijskog okvira (EQF) su smještena veleučilišta?

EQF je instrument uspostave razina kvalifikacija radi prepoznavanja i razumijevanja kvalifikacija različitih nacionalnih kvalifikacijskih okvira. Razine se dodjeljuju kvalifikacijama, a ne ustanovama. EQF ima osam (8) razina koje se međusobno razlikuju po opisnicama (deskriptorima) ishoda učenja. Više informacija o EQF-u možete pronaći ovdje.

Ako su sveučilišni i stručni studiji na istoj razini HKO-a, zašto se kao uvjet za obavljanje neke djelatnosti traži završen sveučilišni studij?

Stavljanje kvalifikacija stečenih na sveučilišnom i stručnom studiju na istu razinu HKO-a ne podrazumijeva i njihovo sadržajno izjednačavanje u smislu istovjetnih ishoda učenja. Upravo su ishodi učenja ono po čemu bi se ovi studiji trebali razlikovati uzimajući u obzir da na sveučilišnim studijima prevladavaju nastavni sadržaji kojima se pretežno usvaja znanje dok na stručnim studijima prevladavaju nastavni sadržaji kojima se pretežno usvajaju vještine. Dakle, razlika nije u kvaliteti studija, već u vrstama ishoda učenja odnosno kompetencijama koje osoba stječe završetkom tih programa. Također, poslodavac samostalno odlučuje o uvjetima odabira kandidata koji mu najviše odgovara za određeno radno mjesto, pri čemu kandidat može sve relevantne kompetencije navesti u Europass formatu životopisa.

Može li se nakon završenoga stručnog studija s dodijeljenom kvalifikacijom Razine 7 nastaviti studij u Republici Hrvatskoj na studijima čijim se završetkom stječe Razina 8?

Pridruživanje kvalifikacije razinama HKO-a odnosno smještanje kvalifikacija sveučilišnih i stručnih studija na istu razinu, bez obzira je li riječ o istoj razini Hrvatskoga kvalifikacijskog okvira ili istoj razini visokog obrazovanja, ne znači da te kvalifikacije imaju istovjetne ishode učenja. Ishodi učenja čine glavnu distinkciju između sveučilišnih i stručnih studija, a otuda i nužno razlikovanje akademskih i stručnih naziva. Stoga HKO ne omogućava automatski prijelaz s jedne razine visokog obrazovanja na drugu, nego uvjete upisa propisuju visoka učilišta. Međutim, obrazovni programi koji će biti uključeni u HKO-u morat će dokazati svoju usklađenost s odgovarajućim standardom kvalifikacija, a usporedba različitih standarda kvalifikacija olakšat će uočavanje razlika ili sličnosti između kvalifikacija stečenih na sveučilišnim i stručnim studijima.

Može li se osobi koja je stekla kvalifikaciju majstora automatski priznati peta razina u skladu s Hrvatskim kvalifikacijskim okvirom?

Vezano uz određivanje razina kvalifikacija u skladu s Hrvatskim kvalifikacijskim okvirom, Zakonom o Hrvatskome kvalifikacijskom okviru nije predviđeno automatsko pridruživanje razina HKO-a bilo kojoj cjelovitoj ili djelomičnoj kvalifikaciji stečenoj u Republici Hrvatskoj. Člankom 8. Zakona o Hrvatskome kvalifikacijskom okviru propisano je pridruživanje razina HKO-a kvalifikacijama u generičkom smislu, što je tek podloga za postavljanje konkretnih kvalifikacija na razine HKO-a i za ostvarivanja prava koja iz toga proizlaze. Razine HKO-a bit će dodijeljene samo onim kvalifikacijama koje se stječu nakon završetka obrazovnih programa iz Registra Hrvatskoga kvalifikacijskog okvira.

Omogućava li HKO upis nezavršenog studija (razina apsolvent) u e-radnu knjižicu? Može li se u e-radnu knjižicu upisati tečaj završen u drugoj državi? Može li se zanimanje stečeno završetkom programa obrazovanja odraslih automatski upisati u e-radnu knjiži

Ova pitanja ne reguliraju se u sklopu HKO-a. Sadržaj, način upisivanja podataka o radniku i razmjena podataka između tijela s javnim ovlastima uređena je Pravilnikom o elektroničkom zapisu podataka iz područja radnih odnosa (Narodne novine, broj 79/2013), koji je u primjeni od 1. srpnja 2013. g. Za detaljnije informacije o vođenju e-radne knjižice potrebno je kontaktirati Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje ili Hrvatski zavod za zapošljavanje. 
  
U skladu sa Zakonom o priznavanju inozemnih obrazovnih kvalifikacija (Narodne novine, broj 158/03, 198/03, 138/06 i 45/11) provodi se postupak priznavanja inozemnih obrazovnih kvalifikacija. Takav postupak provodi se samo za one kvalifikacije koje se stječu nakon završetka nekog obrazovnog programa koji je dio formalnog sustava obrazovanja. Nakon završenog postupka dobiva se rješenje nadležne institucije, koje se može upisati u e-radnu knjižicu. Budući da tečaj spada u područje neformalnog obrazovanja, za njega se ne može provesti postupak priznavanja, a time niti upisivanja u e-radnu knjižicu.

Kada će biti moguće vrednovati znanje stečeno izvan formalnoga obrazovnog sustava?

Uzimajući u obzir količinu i relevantnost znanja i vještina koje osobe često stječu izvan formalnog sustava obrazovanja ili za koje zbog prekida formalnog obrazovanja nisu dobile odgovarajuću kvalifikaciju, a koje mogu biti važne za nastavak obrazovanja ili konkurentnost na tržištu rada, jedan od dugoročnih izazova HKO-a je i uspostava sustava priznavanja prethodno stečenog znanja i vještina, osobito onih proizašlih iz neformalnih i informalnih oblika učenja. Zakonom o Hrvatskome kvalifikacijskom okviru predviđeno je donošenje Pravilnika o priznavanju i vrednovanju neformalnog i informalnog učenja kojim će se propisati postupci vrednovanja i priznavanja već stečenih skupova ishoda učenja u skladu s odobrenim programom/postupkom vrednovanja skupa ishoda učenja iz Registra HKO-a sukladno članku 15. Zakona.

Mogu li se hrvatski državljani koji su rođeni i školovani u inozemstvu zaposliti kao učitelji stranoga jezika u redovnome obrazovnom sustavu u Republici Hrvatskoj budući da su ujedno i izvorni govornici stranoga jezika?

U redovitome obrazovnom sustavu Republike Hrvatske kao nastavnici stranoga jezika ne mogu se zaposliti osobe koje u inozemstvu nisu stekle odgovarajuću visokoobrazovnu kvalifikaciju, unatoč činjenici da su izvorni govornici stranoga jezika. Zapošljavanje učitelja i nastavnika u školama u RH regulirano je pravilnicima o stručnoj spremi nastavnika i pedagoško-psihološkom obrazovanju nastavnika kojima je propisana potrebna kvalifikacija za nastavnike i učitelje te njihova obveza polaganja pedagoško-psihološko-didaktičko-metodičke izobrazbe. Predmetni pravilnici proizlaze iz Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi.

Kako se u RH može steći kvalifikacija za znanje stečeno na radnome mjestu, a za koje osoba nema formalno stečenu javnu ispravu?

U Republici Hrvatskoj se tek uspostavlja sustav priznavanja i vrednovanja kompetencija stečenih neformalnim i informalnim putem. U izradi je pravilnik koji će regulirati vrednovanje i priznavanje ishoda učenja stečenih neformalnim i informalnim putem u skladu s odredbama Zakona o Hrvatskome kvalifikacijskom okviru na temelju kojeg će svaka fizička osoba moći pristupiti postupku vrednovanja i priznavanja svojih ishoda učenja stečenih neformalnim i/ili informalnim putem pri ustanovi akreditiranoj za provođenje takvog postupka za one kvalifikacije i skupove ishoda učenja koji se nalaze u Registru Hrvatskoga kvalifikacijskog okvira i za koje je propisana mogućnost vrednovanja kompetencija stečenih neformalnim i informalnim putem.
Uspostava ovog sustava dugotrajan je razvojni proces koji je tek započeo donošenjem Hrvatskoga kvalifikacijskog okvira. Međutim, kako poslodavac ne mora nužno zahtijevati formalnu vrstu obrazovanja, preporučujemo da prilikom prijave na posao kandidati koriste Europass format životopisa gdje se jasno može navesti radno iskustvo te znanje i vještine stečene na radnome mjestu.

Priznaje li se u inozemstvu kvalifikacija stečena u Hrvatskoj?

Priznavanje inozemnih obrazovnih kvalifikacija u nadležnosti je svake države. Stoga je potrebno obratiti se institucijama države u kojoj želite priznavanje kvalifikacije. Većina zemalja imaju ustrojene ENIC/NARIC urede koji obavljaju ili pružaju informacije o priznavanju inozemnih obrazovnih kvalifikacija. Informacije i kontakti ENIC/NARIC ureda dostupne su na mrežnoj stranici ENIC/NARIC mreže.  Ako u državi u kojoj želite priznavanje Vaše kvalifikacije ne postoji ENIC/NARIC ured, obratite se veleposlanstvu te države u Republici Hrvatskoj. Popis diplomatskih predstavništva u Hrvatskoj možete pronaći na mrežnoj stranici Ministarstva vanjskih i europskih poslova.

Je li HKO ujedno i postupak priznavanja svjedodžbe ili diplome stečene u inozemstvu?

HKO ne predstavlja postupak za priznavanje svjedodžbe ili diplome stečene u stranoj zemlji, ali predstavlja značajan i koristan alat u provedbi postupka priznavanja inozemnih obrazovnih kvalifikacija.Ovisno o vrsti kvalifikacije, priznavanje inozemnih obrazovnih kvalifikacija u Hrvatskoj obavljaju različite institucije. 

Ako Vam je potrebno priznavanje osnovnoškolskih i srednjoškolskih kvalifikacija i razdoblja ovog obrazovanja, postupak priznavanja obavljaju sljedeće institucije:

a) priznavanje inozemnih školskih kvalifikacija o završenome osnovnom i o završenome srednjem obrazovanju u općim, gimnazijskim i umjetničkim programima radi zapošljavanja ili nastavka obrazovanja: Agencija za odgoj i obrazovanje
b) priznavanje inozemnih školskih kvalifikacija o završenome srednjem obrazovanju u strukovnim programima radi zapošljavanja ili nastavka obrazovanja: Agencija za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih
c) priznavanje radi nastavka osnovnoškolskog odnosno srednjoškolskog obrazovanja vodi školska ustanova u kojoj podnositelj zahtjeva namjerava nastaviti obrazovanje; 
d) priznavanje osnovnoškolskog obrazovanja radi pristupa srednjoškolskom obrazovanju vodi srednjoškolska ustanova u kojoj podnositelj zahtjeva namjerava nastaviti obrazovanje.

Ako Vam je potrebno priznavanje visokoškolskih kvalifikacija i razdoblja studija, priznavanje obavljaju sljedeće institucije:

a) u svrhu nastavka obrazovanja u Republici Hrvatskoj (akademsko priznavanje i priznavanje razdoblja studija): sveučilišta, veleučilišta i visoke škole; 
b) u svrhu zapošljavanja u Republici Hrvatskoj (stručno priznavanje): Agencija za znanost i visoko obrazovanje - nacionalni ENIC/NARIC ured.
  
Priznavanje specijalizacija i stručnih ispita (stručnih kvalifikacija) - u nadležnosti resornih ministarstava i strukovnih organizacija.   
Dodatne informacije o svim vrstama priznavanja dostupne su na mrežnoj stranici Agencije za znanost i visoko obrazovanje

Može li se u RH nostrificirati visokoškolska diploma stečena u inozemstvu?

Donošenjem Zakona o priznavanju inozemnih obrazovnih kvalifikacija (Narodne novine, broj 158/03, 198/03, 138/06 i 45/11), u Republici Hrvatskoj više se ne provodi nostrifikacija koja je postojala u ranijem zakonodavstvu. Dakle, stranka neće diplomu nostrificirati, nego će proći postupak priznavanja inozemne obrazovne kvalifikacije.

U skladu sa Zakonom o priznavanju inozemnih obrazovnih kvalifikacija, stručno priznavanje inozemnih visokoškolskih kvalifikacija (priznavanje visokoškolske kvalifikacije u svrhu zapošljavanja ili nastavka obrazovanja) provodi Agencija za znanost i visoko obrazovanje (AZVO). Zahtjev za stručno priznavanje inozemnih visokoškolskih kvalifikacija podnosi se ENIC/NARIC uredu pri AZVO-u (http://www.azvo.hr/) koja donosi rješenje o priznavanju u roku od 60 dana, pri čemu se postupak priznavanja provodi u skladu s odredbama Zakona o priznavanju inozemnih obrazovnih kvalifikacija i propisanim kriterijima AZVO-a.  
Priznavanje visokoškolskih kvalifikacija u svrhu nastavka obrazovanja u Republici Hrvatskoj (akademsko priznavanje i priznavanje razdoblja studija) u nadležnosti je sveučilišta, veleučilišta i visokih škola.

Čemu služi Registar HKO-a?

Registar HKO-a vodit će se u informacijskom sustavu koji će omogućiti pohranjivanje i upravljanje te statističku obradu i analizu podataka iz tri podregistra: Podregistra skupova ishoda učenja, Podregistra standarda kvalifikacija i Podregistra standarda zanimanja. U navedenim podregistrima vodit će se podaci o skupovima ishoda učenja, standardima zanimanja, standardima kvalifikacija, programima za stjecanje i vrednovanje skupova ishoda učenja, programima za vrednovanje skupova ishoda učenja, programima za stjecanje kvalifikacija te drugim važnim podacima. Registar HKO-a bit će javno dostupan i predstavljat će vrijedan izvor informacija o kvalifikacijama koje se stječu u Hrvatskoj, o njihovoj ulozi u odnosu na nastavak obrazovanja i tržište rada, o njihovoj povezanosti s razinama kvalifikacija koje se stječu u drugim zemljama, o sustavu osiguravanja kvalitete i ishodima učenja koji se dokazuju stjecanjem određene kvalifikacije.

Registar HKO-a služi tome da se omogući jasno povezivanje između standarda zanimanja, standarda kvalifikacija i obrazovnih programa te standardizaciju obrazovnih programa na temelju minimalnih zajedničkih ishoda učenja koje trebaju imati programi kojima se stječu kvalifikacije istog naziva. Također, registar će se povezati s portalom Learning Opportunities and Qualifications in Europe na kojem će se ujedinjavati sve informacije vezane uz priznavanje kvalifikacija na EU razini, mogućnosti studiranja, usavršavanja te zapošljavanja na tržištu rada EU-a. 

Može li fakultet koji obrazuje nastavnike predati zahtjev za upis standarda zanimanja, npr. za zanimanje nastavnik kemije?

Svaka pravna ili fizička osoba može podnijeti zahtjev za upis u Registar HKO-a za standarde zanimanja (SZ), kao i za standarde kvalifikacija (SK), skupove kompetencija kao dio postojećih standarda zanimanja (SKOMP) te skupove ishoda učenja (SIU), u skladu s člancima 8. do 13. Pravilnika o Registru HKO-a. Zahtjevi se upućuju nadležnim ministarstvima; ministarstvu nadležnom za obrazovanje i znanost ili ministarstvu nadležnom za rad na predviđenim obrascima koji su sastavni dio Pravilnika o Registru HKO-a, a trenutno je u izradi informatički sustav koji će omogućiti elektroničko ispunjavanje i slanje zahtjeva za upis u Registar.

Pretpostavlja li zahtjev za provjerom usklađenosti programa za stjecanje kvalif. u visokom obrazovanju da prvo te kvalif. budu upisane u Registar ili se istodobno sa zahtjevom za provjerom usklađenosti programa predaju i zahtjevi za upisom standarda kva.?

U skladu s člankom 33. Pravilnika o Registru HKO-a, pravna ili fizička osoba može podnijeti zahtjev za provjerom usklađenosti programa sa standardom kvalifikacije samo ako je standard kvalifikacije već upisan u Registru HKO-a.

Može li se prvo predati zahtjev za upisom standarda kvalifikacija ili standarda zanimanja, a tek onda zahtjev za provjeru usklađenosti programa za stjecanje kvalifikacija u visokom obrazovanju?

Prema članku 15. stavku 3. Pravilnika o Registru HKO-a, ako je uloga kvalifikacije za koju se predlaže standard potreba tržišta rada, preduvjet za upis standarda kvalifikacije je postojanje odgovarajućeg standarda zanimanja upisanog u Registar. Slijedom navedenog, redoslijed upisa svih navedenih elemenata je sljedeći: 
1.       standard zanimanja (SZ) 
2.       standard kvalifikacije (SK) 
3.       program za stjecanje kvalifikacije. 
  
Posljedično, ako SK ne postoji u Registru, prvo je potrebno predati zahtjev za upisom standarda kvalifikacija (zahtjev se podnosi Ministarstvu znanosti, obrazovanja i sporta koji ga nakon formalne provjere prosljeđuje nadležnom sektorskom vijeću), a tek onda zahtjev za provjeru usklađenosti programa za stjecanje kvalifikacija (za kvalifikacije iz područja visokog obrazovanja zahtjev se podnosi Agenciji za znanost i visoko obrazovanje sukladno članku 33. stavku 3. Pravilnika o Registru HKO-a). 

Budući da treći dio obrasca HKO_SK u sebi uključuje sve elemente kao i obrazac zahtjeva HKO_SIU, je li potrebno prilikom predaje zahtjeva za upis standarda kvalifikacije predati i zahtjev za upis skupa ishoda učenja na koje se ta kvalifikacija odnosi?

Budući da se obrazac HKO_SIU većim dijelom preklapa sa sadržajem trećeg dijela obrasca HKO_SK, nije potrebno dodatno ispunjavati posebni obrazac HKO_SIU. Naime, samim ispunjavanjem obrasca HKO_SK, svi SIU navedeni u tom obrascu automatski će biti upisani u Podregistar skupova ishoda učenja. Ističemo da se obrazac HKO_SIU ispunjava za skupove ishoda učenja koji se naknadno predlažu kao izborni dio postojećeg standarda kvalifikacije u Registru HKO-a.

Treba li prvo predati zahtjev za upisom standarda zanimanja, pa tek onda zahtjev za upisom standarda kvalifikacija?

Zahtjevi za upis standarda zanimanja i standarda kvalifikacija mogu se predati istodobno.